Vrste radnih sporova

Prema odredbama Zakona o mirnom rješavanju radnih sporoca, radni spor je spor koji je nastao u ostvarivanju prava iz rada i po osnovu rada između zaposlenog i poslodavca, odnosno spor koji je nastao povodom povrede prava iz rada i po osnovu rada ili zaštite kolektivnih interesa između sindikata i poslodavca ili udruženja poslodavaca.

Radni spor je i spor nastao povodom ostvarivanja prava na uplatu doprinosa za obavezno socijalno osiguranje radi ostvarivanja prava na penziju.

Kolektivni radni sporovi

Prema odredbama navedenog zakona radni sporovi mogu biti kolektivni i individualni.

Kolektivni radni spor može biti interesni i pravni.

Kolektivni interesni radni spor je spor koji nastaje u procesu pregovora, zaključivanja ili izmjena i dopuna kolektivnog ugovora.

Kolektivni pravni radni spor je spor koji nastaje u vezi sa primjenom zakona, kolektivnog ugovora ili opšteg akta poslodavca ili u vezi sa ostvarivanjem prava zaposlenih na sindikalno organizovanje, prava na štrajk, kao i prava zaposlenih na informisanje i konsultovanje.

Strane u kolektivnom interesnom radnom sporu su:

 1) grupa zaposlenih, koju predstavlja sindikat ili izabrani predstavnici, i

  2) poslodavac ili udruženje poslodavaca, koji su uključeni u kolektivno pregovaranje.

Strane u kolektivnom pravnom radnom sporu su:

 1) grupa zaposlenih, koju predstavlja sindikat ili izabrani predstavnici, i

2) poslodavac ili udruženje poslodavaca kod kojeg je spor nastao u postupku primjene zakona, kolektivnog ugovora ili drugog propisa.

Individualni radni spor

Individualni radni spor je spor koji nastaje između zaposlenog i poslodavca povodom ostvarivanja prava i obaveza koje proizilaze iz radnog odnosa, zakona, kolektivnog ugovora i drugog propisa.

Strane u individualnom radnom sporu su zaposleni i poslodavac kod kojeg je zaposlen podnosilac predloga za mirno rješavanje radnog spora.